Bosiljak za mrsavljenje

Kao začin bosiljak daje ukus jelima, poboljšava varenje teške hrane i čuva je od kvarenja. Kulinari ga preporučuju kao dodatak jelima od krompira, kukuruza, karfiola i plavog patlidžana. U mediteranskoj kuhinji predstavlja sastavni dio sosova i preliva za jela sa tjesteninom. Sušeni bosiljak ima jači ukus od svježeg, pa ga treba dodavati u variva i razna druga jela od povrća, kao što je grašak i pasulj, ali i u salate i namaze.

Tradicionalna medicina takođe cijeni ljekovita svojstva bosiljka. Koristi se protiv kašlja, bubrežnih bolesti, glavobolje i depresije, a u vidu čaja za ublažavanje menstrualnih tegoba. Sok od lišća koristi se protiv prehlada, upale ušiju i bubne opne, ali i kao okrepljujuće sredstvo.

Djelotvoran je i kod upala mokraćnih puteva, za uklanjanje nesanice i ublažavanje nervoze, podsticanje apetita. Čaj od bosiljka svakako bi trebalo da piju dojilje, jer pospješuje stvaranje mlijeka. Sprema se tako što se listovi osušene biljke preliju ključalom vodom i ostave da odstoje deset minuta. Ovaj napitak može da se pije svaki dan, ali poslije osam dana trebalo bi napraviti dvonedeljnu pauzu. Istraživanja zvanične medicine pokazala su da se svježim bosiljkom uspješno liječe bolni otečeni zglobovi, a prije svega oni zahvaćeni artritisom.

I U TVOJOJ KUHINJI SU: ZAČINI ZA MRSAVLJENJE | Herbafast

Stručnjaci tvrde da listovi ove biljke slično djeluju kao diklofenak tablete. Eugenol koji bosiljku daje prepoznatljivu aromu, a ima ga najviše u azijskoj vrsti, ključni je sastojak koji djeluje protivupalno.

Zbog sedativnog dejstva, jedino se ne preporučuje trudnicama u početku trudnoće, kao ni bebama mlađim od šest mjeseci. Bosiljak ima snažna antioksidansna svojstva, koja štite organizam od oštećenja nastalih djelovanjem slobodnih radikala. Osim s mesom, bosiljak je dobro kombinirati s povrćem ili dodati u variva. Mirisni listovi bosiljka Ocimum basilicum neizostavan su dio mediteranske kuhinje iako sama biljka potječe iz Indije.

U Europu su je prenijeli trgovci gdje je vrlo brzo postala iznimno cijenjena biljka pa su, primjerice drevni Grci, bosiljak smatrali plemenitim i svetim, dok je za Talijane bio simbol ljubavi. Postoji više od 60 vrsta bosiljka, a najčešći je onaj sa zelenim listovima. Listovi bosiljka imaju slatkasto aromatičan miris i pomalo su oštroga okusa.

Aromatični listovi bosiljka iznimno su bogat izvor vitamina K te vitamina A. Točnije, bosiljak se ističe sadržajem karotenoida, beta-karotena koje tijelo može konvertirati u vitamin A.

Beta—karoten poznati je antioksidans koji štiti stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Sadrži i zavidnu količinu vitamina C te folne kiseline, dok u manjim količinama sadrži i sve ostale vitamine izuzev vitamina B Među mineralima zastupljenima u bosiljku valja izdvojiti željezo, kalcij, magnezij, bakar i osobito mangan.

Bosiljak ujedno sadrži i prehrambena vlakna te snažne antioksidanse flavonoide. Zahvaljujući sadržaju hlapljivih ulja poput eugenola i limonena bosiljku se pripisuju medicinska svojstva.

Konkretno, laboratorijska istraživanja ukazuju na antibiotska te protuupalna svojstva bosiljka. Tradicionalno, bosiljak svoju primjenu nalazi i u olakšavanju probavnih tegoba. Listići bosiljka idealan su dodatak jelu ako paziš na liniju. Razlog tome nije samo njegova niskokaloričnost 5 g bosiljka osigurava tek 1 kcal, već i činjenica da začini poput bosiljka daju posebnu aromu hrani zbog čega se smanjuje dodatak masnoća, ali i soli u jela.

U prilog tome govori i nova studija provedena na Universityju u Coloradu na ispitanika koja je pokazala da dodavanje i malih količina začina čini niskomasni obrok znatno privlačnijim te da su ispitanici takve obroke doživljavali slično kao punomasne obroke. Samim time se dodavanje začina jelima nameće kao potencijalna strategija za smanjenje unosa masti, bez značajnog žrtvovanja okusa.

Pesto je, bez sumnje, najpopularnije jelo s bosiljkom. Tradicionalni talijanski umak za tjesteninu priprema se od svježih listova bosiljka, češnjaka, pinjola, maslinovog ulja i parmezana ili pecorina i pravi je gurmanski doživljaj.

Osim u pestu, najpoznatija primjena bosiljka je u jelima s rajčicom. Zatražite savjet o ispravnoj primjeni lijekova i očuvanju zdravlja. Zdrava prehrana - 4. Bosiljak je definitivno daleko više od začina i ukrasne biljke, on je fantastična pomoć iz prirodne ljekarne za niz raznih tegoba, od ublažavanja grčeva do uklanjanja nemira i nervoze. Naš mediteranski bosiljak ima blagi okus limuna i omiljen je začin Još je važnije da je bosiljak znanstveno ispitana biljka i dokazano je njezino začinsko, mirisno, ali i ljekovito djelovanje.

Bosiljak za mrsavljenje

Ljekovito djelovanje Bosiljak u hrani ili kao čajni napitak pomaže: kod upala unutarnjih organa, potiče probavu, otvara apetit, uklanja upale, grčeve i katar želuca i crijeva te probavne plinove. Čaj od bosiljka pomaže i kod: prehlade, kašlja, astme i općenito bolesti dišnih puteva Naime, eterična ulja djeluju dezinfekcijski i antibakterijski. U Indiji listovima bosiljka trljaju mjesta uboda kukaca, a smatraju ga i afrodizijakom.

Stare recepture naših baka preporučuju nam da uz postelju stavimo grančice bosiljka i tako rastjeramo dosadne komarce. Bosiljak možete kombinirati s komoračem, kaduljom i borovnicom te smiriti upalu želuca i crijeva te smanjiti mučnine. Ako ga kombinirate s odoljenom, osigurat će vam miran san, dobar odmor i oslobađanje od stresa i napetosti.

Možete ga pomiješati i sa sljezom, majčinom dušicom i nekim drugim ljekovitim biljem što će vam pomoći kod astme i bronhitisa. Savjet Sve čajeve kuhajte u količini od jedne litre. Bosiljak kao začin  Bosiljak je začin za mnoge umake, tjesteninu, povrće, jela od rajčice, graška i graha.

SLIČNI TEKSTOVI